Zlatko Lagumdžija pred Vijećem sigurnosti: Rusija podiže tenzije u BiH, vlasti RS-a podrivaju ustavni poredak
"Važno je ozbiljno se zabrinuti zbog toga što se ovo Vijeće instrumentalizira kao javna pozornica na štetu Bosne i Hercegovine. Nema veze s zabrinutošću zbog situacije u Bosni i Hercegovini, već s zloupotrebom moći u Vijeću kako bi se perpetuirala jednostrana i opasna naracija.
Ruska Federacija je više puta pokazala svoju zabrinutost samo za jednim dijelom BiH. Podsjetit ću na riječi ruskog PR-a iz maja 2023.: 'Dejtonska višenacionalna vizija zemlje je u opasnosti. Klasični neokolonijalni zapadni pristup Zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini predstavlja stvarnu prijetnju provedbi Mirovnog sporazuma. Štaviše, to podriva same temelje državnosti Bosne i Hercegovine i krši temeljna prava njenih konstitutivnih naroda, time dodatno povećavajući napetosti'".
Lagumdžija je kazao kako je ovo prilika da objasne kako današnji (sinoćnji, op.a.) sastanak podržava višenacionalnu verziju zemlje ako, pod izlikom hitnosti, slušamo privatnu osobu iz jedne administrativne jedinice u BiH kako govori o situaciji u BiH.
"Kako je to u skladu i podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu? Kako ovo nije kršenje prava barem dva konstitutivna naroda, ako ne i sva tri, i Ostalih, kao i građana Bosne i Hercegovine koji, zapravo, određuju Ustav Bosne i Hercegovine, koji je prilog Dejtonskom mirovnom sporazumu?", rekao je Lagumdžija.
Zatim je dodao kako je upravo Rusija ta koja podiže tenzije u našoj zemlji, a onda pojasnio više razloga zbog čega je to tako.
"Prvo, činjenica da ste distribuirali pismo člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, potpuno svjesni da time što distribuirate to pismo kao izliku za ovaj sastanak, i vi i taj član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kršite Dejtonski mirovni sporazum, govori o, blago rečeno, vašoj pristranosti.
Bez jasnog zahtjeva od strane predsjednika države, u ovom slučaju, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili komunikacije mandatne misije UN-a Vijeća sigurnosti i EUFOR Althea, na terenu koja podržava hitne mjere Vijeća, koristili ste proceduralnu zloupotrebu privremenih pravila postupka ovog Vijeća. Čineći to, dodatno ste degradirali instituciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iako Ustav BiH zakonski utvrđuje da će Bosna i Hercegovina se sastojati od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, on ne ostavlja mjesta "suverenosti" entiteta u skladu s međunarodnim pravom, i ovlasti entiteta nisu izraz državnosti već proizlaze iz raspodjele ovlasti putem Ustava BiH. To je također stav Ustavnog suda BiH, čije su odluke konačne i obvezujuće.
Stoga, iznošenje stajališta administrativno-teritorijalne jedinice u Bosni i Hercegovini umjesto službenih državnih pozicija, kao što je to slučaj s pismom u pitanju, nema pravnu osnovu i, ponovno, krši relevantne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma", nastavio je Lagumdžija.
Osvrnuo se zatim i na dio izlaganja Cvijanović koja je govorila o Dejtonskom sporazumu, odnosno o kompetencijama i ovlastima državnog nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
"Dopustite mi da ilustriram neke elemente neznanja vezane uz ustavne postavke sadržane u pismu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. Počinje pogrešnim opisivanjem 'ovlasti institucija BiH u samo šest područja'. Međutim, kad ih prebrojite, vidite da postoji lista samo od 5 od njih. Međutim, mi ne priznajemo niti 5 niti 6 ovlasti. 'Članak III: Odgovornosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta' u stavku "1. Odgovornosti institucija Bosne i Hercegovine" precizno su navedene jedna za drugom kao ovlasti institucija BiH u deset (10) područja - ne 5 ili 6.
Isti Članak III, u stavku "5. Dodatne odgovornosti" u tački (a) definira da "Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost za takve druge stvari koje su dogovorene od strane entiteta; navedene su u Dodacima 5 do 8 Općem okvirnom sporazumu; ili su nužne radi očuvanja suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, političke neovisnosti i međunarodne osobnosti Bosne i Hercegovine, sukladno podjeli odgovornosti između institucija BiH. Dodatne institucije mogu se osnovati po potrebi za obavljanje takvih odgovornosti".
Lagumdžija dalje navodi da je spisak tih institucija koje su osnovane tokom posljednje dvije decenije vrlo dug.
"Da navedem samo neke kao ilustraciju: Oružane snage, Sud, Porezna uprava, Granična služba, Agencija za sigurnost i obavještajne poslove Bosne i Hercegovine", naveo je stalni predstavnik BiH pri UN-u.
Dalje, Lagumdžija je žestoko kritikovao vlasti u manjem bh. entitetu. Posebno je istakao najave vlasti, tačnije predsjednika RS-a Milorada Dodika, da bi ovaj entitet pokušao da se otcijepi od Bosne i Hercegovine.
"Priznat ću da se Bosna i Hercegovina suočava s nekoliko kritičnih izazova proteklih nekoliko godina, ali uglavnom kroz niz postupaka koje je ponavljano poduzimala Vlada Republike Srpske. To predstavlja neviđeni napad protiv Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Vlasti u Republici Srpskoj (RS) poduzele su kontinuirane akcije koje podrivaju ustavni poredak i državne institucije, povećavaju etničke tenzije putem podjeljivih i upaljivih retorika, te ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja, što je doprinijelo povećanim političkim i etničkim tenzijama u cijeloj zemlji.
Vladajuća koalicija Republike Srpske počela je provoditi korake stvaranja preduvjeta za potencijalnu buduću secesiju Republike Srpske iz BiH, što je bilo navedeno u zajedničkoj izjavi potpisanoj od strane vladajućih stranaka Republike Srpske 24. aprila 2023. godine u kojoj su navedeni koraci koji mogu stvoriti preduvjete za buduću secesiju. Najnovije usvajanje Prijedloga Zakona o izboru RS, gdje su BiH državne ovlasti u području izbora u Skupštini Republike Srpske dodijeljene entitetu.
No, što je još važnije, napadi Vlade Republike Srpske trenutno su usmjereni protiv dvije civilne institucije u Bosni i Hercegovini definirane Dejtonskim mirovnim sporazumom: Ured Visokog predstavnika i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji imaju mandat i sredstva za sprječavanje separatizm", pojasnio je Lagumdžija.
Nije propustio priliku i da kritikuje kontinuiranu obmanu javnosti vlasti iz RS-a o tome da je Christian Schmidt "nelegitiman i nelegalan" visoki predstavnik, te je napomenuo na to šta je stvarno napisano u Anexu 10 Dejtonskog sporazuma.
"Želim napomenuti sljedeće: Iz teksta Anexa 10 jasno je da imenovanje nije obavljeno od strane Vijeća sigurnosti, iako mora biti u skladu s "relevantnim" rezolucijama. Praksa Vijeća za implementaciju mira, upravljačkog odbora jasno pokazuje da je Visoki predstavnik imenovan na tu poziciju na temelju određenja upravljačkog odbora Vijeća za provedbu mira i da je ta praksa "u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a", počevši od Rezolucije 1031 (1995) od 15. decembra 1995", pojasnio je.
Osvrnuo se i na napade na Ustavni sud BiH, te kontinuiranu politiku negiranja genocida u Srebrenici političara iz RS-a.
"Što se tiče Ustavnog suda, pokušaji RS-a da ograniče nadležnost Ustavnog suda BiH samo na jedan dio zemlje su nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH i neodgovorni su, da se blago izrazim. Pozivanje sudija koji predstavljaju Srbe u Ustavnom sudu BiH da podnesu ostavke na svoje pozicije predstavlja nevjerojatno opasan pokušaj ponovnog stvaranja antiustavnih metoda koje je 1992. koristio osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić.
Nažalost, nakon mnogo godina negiranja presuda UN-ovih sudova o genocidu počinjenom nad Bošnjacima i javnog veličanja osuđenih ratnih zločinaca, što je u suprotnosti sa svim civilizacijskim vrijednostima, vlasti u RS sada počinju primjenjivati metode koje su koristili ratni zločinci kako bi srušili državni i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ove ozbiljne povrede Dejtonskog mirovnog sporazuma, zapravo, ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regiji i predstavljaju štetu za održivu i održivu budućnost među civiliziranim narodim", istakao je.
Lagumdžija je zatim prešao na, kako je naveo, glavnu temu ovog sastanka - rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koja bi se početkom maja trebala naći pred Glavnom skupštinom UN-a.
"Jedini cilj ovog sastanka je izvršiti pritisak na suvoditelje rezolucije da povuku tekst, kako je zatraženo jučer u pismu stalne misije Republike Srbije pri UN-u. Međutim, izostavlja se reći da Srbija nije podnijela niti jednu riječ suštinskih komentara niti je predložila amandman u dva kruga konzultacija. Kako mi je rečeno u jednom od razgovora koje sam imao s jednim od njihovih predstavnika, "Možemo se angažirati na tekstu samo nakon što se ukloni jedna riječ - genocid".
Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, već kultura sjećanja kako bi se genocid nikada ne ponovio nikome.
BiH je punopravni član UN-a od svoje neovisnosti, i naša je obaveza poštovati i provoditi pravno obvezujuće presude stalnih sudova UN-a i ad hoc tribunalima.
U Članku 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma strane (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Jugoslavija - Srbija i Crna Gora) preuzimaju obaveze da će poštivati i surađivati "u istrazi i progonu ratnih zločinaca i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava".
Budimo vrlo jasni. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, s ili bez konsenzusa, ili bilo ko drugi, ministar ili ambasador Bosne i Hercegovine, ne mogu se angažirati u raspravama o Srebrenici koje otvoreno negiraju genocid počinjen tamo, niti imaju ovlasti dovoditi u pitanje ili bi trebali biti iznad konačnih proglasa pravosudnih institucija ove Organizacije. Takva akcija bi trebala biti prethodena izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava, i na kraju, Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje zločina genocida.
Stoga je svaka akcija suprotna Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine krivično djelo u mojoj zemlji. Kao primjer - upravo jučer, Državni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnice Državnog tužiteljstva na ovom osnovu protiv pojedinca koji je, u julu prošle godine, tijekom sahrane i komemoracije u Srebrenici, otvoreno se bavio aktivnostima koje predstavljaju govor mržnje i negiranje genocida povezanog s presudama ICTY-a i Suda Bosne i Hercegovine za genocid", posebno je istakao.
Lagumdžija je zatim kritikovao Srbiju te ih podsjetio na deklaraciju usvojenu 2010. godine u skupštini ove zemlje, gdje se osuđuje zločin počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici, iako se ne spominje pravna kvalifikacija genocid, koja je potvrđena u više presuda Međunarodnog suda u Haagu.
Stalni predstavnik BiH u UN-u je također istakao istinske motive zbog kojih se krenulo u donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
"Za razliku od narativa koji se promovira kao protivljenje ovoj rezoluciji, dozvolite mi da naglasim temeljni cilj rezolucije: izgradnju održivog mira i poticanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. I ovdje, najdublje se slažem s našim susjedom, Republikom Srbijom, kad kaže da nam je potrebna rasprava o ovoj temi. Da, više smo nego otvoreni za raspravu; samo trebamo raspraviti kako provesti presude ICTY-a i ICJ-a, kako se pomiriti s prošlošću i kako izgraditi bolju budućnost zajedno. Institucionalna zaštita naslijeđa i pravne prakse ICTY-a i ICJ-a istovremeno štiti civilizacijske vrijednosti i temeljne principe na kojima počiva UN, ali također stoji kao upozorenje da se neće tolerirati nekažnjivost za ovaj težak zločin", jasno je istakao Lagumdžija.
Poseban fokus je stavio na važnost donošenja ove rezolucije. Naglasio je koju štetu pravi negiranje genocida u Srebrenici, te dodao kakav to utjecaj ima na porodice žrtava.
"Negiranje je krajnja faza samog genocida koja traje kroz njega i uvijek slijedi genocid. To je oblik oskvrnuća mrtvih, kršenje jednog od najosnovnijih ljudskih normi. Ono nas brutalizira i olakšava ponavljanje zločina. Je li to vrsta društva koje želimo ostaviti našoj djeci? Gdje negiranje genocida može samo dovesti do njegovog ponavljanja.
Negiranjem genocida počinjenog u i oko Srebrenice, kao i veličanjem zakonski osuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi napadima na svoje dostojanstvo. Ono ih dehumanizira i lišava ih priznanja i pravde. Ono otežava borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine i, na kraju, mogućnost pomirenja. Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ne smije biti i ne može biti kultura negiranja, već kultura sjećanja kako se genocid nikada ne bi ponovio nikome.
Šteta koju uzrokuje negiranje nije nanesena samo žrtvama ili pogođenim zajednicama ili njihovim neumornim naporima da očuvaju sjećanje na one koji su izgubljeni u ovim stravičnim zločinima. Ona ugrožava same temelje ove Organizacije, zajedničke vrijednosti i principe koji nas povezuju. Dopustiti neuspjeh ove rezolucije zapravo će nanijeti nepopravljivu štetu vjerodostojnosti Ujedinjenih naroda kao bastiona međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, imat će ozbiljan utjecaj na naše napore u promicanju mira i sigurnosti i poštovanja ljudskih prava, okaljati buduću dostavu odgovornosti i pravde. Neusvajanje ove rezolucije omogućilo bi nijekanje genocida i širenje govora mržnje neometano kroz regiju, trajno uništavajući svaku mogućnost pomirenja", rekao je Lagumdžija.
Na samom kraju govora, podsjetio je na riječi bivšeg Generalnog sekretara UN-a Kofi Annana.
"Zaštita istine od negiranja i pružanje pravde žrtvama genocida u Srebrenici naša je najbolja šansa da spriječimo ponovno pojavljivanje genocida.
UN je priznao grešku napravljenu prema Bosni i Hercegovini.
Glavni sekretar UN-a Kofi Annan primijetio je krivicu međunarodne zajednice rekavši da "Srebrenica predstavlja najveću sramotu u historiji UN-a".
Pogreške koje su počinjene više se ne mogu ispraviti, ali imamo obavezu spriječiti nove. Zajedno.
Ako ih je UN napravio 1995., onda ih ne bismo trebali ponoviti 2024. godine.
Zato - Nikada više", rekao je Zlatko Lagumdžija.
