Da li je korištenje telefona za vrijeme vožnje najlošija navika kod vozača?
Vozači vremenom stiču loše navike, kojih postaju sve manje svjesni. Manjak saobraćajne kulture je primjetan kod sve većeg broja vozača, pogotovo u zadnjih 10 godina kada je upotreba pametnih telefona i centralnog ekrana u vozilu uzela previše maha.
Takva praksa za vrijeme vožnje predstavlja ogromnu opasnost za sigurnost vozača i ostalih putnika u vozilu, ali opasnost i za druge učesnike u saobraćaju.
Međutim, popis loših vozačkih navika i manjka saobraćajne kulture koji nastaju bilo zbog neznanja ili nepoštivanja pravila, sve su češće zastupljeni među vozačima u današnje vrijeme. Zloupotreba lijeve trake na brzoj cesti ili autoputu je jedna od loših navika, jer vozači zaboravljaju da se uvijek treba voziti desnom trakom, a lijevu koristiti samo za preticanja.
Imamo i pretplatnike na vijuganje (slalom) između traka i automobila, što je takođe uobičajena praksa pogotovo u gradskim zonama s više saobraćajnih traka. To može uzrokovati nepotrebno i iznenadno kočenje, sudare između vozila ili jednostavno nelagodu među vozačima. Raditi to bez opravdane potrebe je jako loša navika, jer svaki manevar nosi određeni rizik, koji će biti još veći ako se loše izvede.
Vozači koji ne drže razmak ili oni koji se ubacuju između vozila i tako smanjuju razmak i zaustavni put vozilima iza sebe su takođe česta slika na našim cestama. Takvi vozači predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost u saobraćaju.
Ne smijemo zaboravititi na pješake. Ignorisanje pješačkog prelaza, sa ili bez regulacije semaforom, predstavlja ozbiljnu opasnost, čak i smrtnu. Poštujmo pješake i bicikliste, a u zadnje vrijeme i korisnike romobila, kako bi izbjegli nesreću s jednim od najranjivijih sudionika u saobraćaju.
Zloupotreba sirene izaziva nervozu i stres među ostalim vozačima. Trebali bismo je koristiti samo kao kratko upozorenje drugim učesnicima u saobraćaju ili eventualno u situacijama kada vozimo uskim cestama s mnogo zavoja, u hitnim slučajevima ili prilikom preticanja.
Vožnja s jednom rukom dok je druga naslonjena na vrata ili se pojedinci njom drže za krov dok opasno manevrišu između vozila vrlo je uobičajena slika na našim drumovima. O korištenju mobitela ili dugotrajnom tapkanju po multimedijalnom ekranu drugom "slobodnom" rukom da i ne govorimo. Obje ruke bi po pravilu uvijek trebali držati u položaju 10:10. U automobilima koji imaju kontrole klimatizacije i ostalih funkcija poput audio uređaja ili start-stop sistema unutar centralnog ekrana korištenje bi trebalo svesti na minimum.
Korištenje telefona i vožnja uz korištenje perifernog vida je danas glavna distrakcija među vozačima i najopasnija od svih. Prema evropskim statistikama, korištenje telefona u vožnji je krivac za 30 posto nesreća sa smrtnim ishodom.
Vjerovatno se uzalud pitamo, ali kako to da još uvijek ima vozača koji voze bez sigurnosnog pojasa. Osim prekršajne kazne, vozač ali i putnici nose ogroman rizik koji može nastati u slučaju nesreće, s obzirom da evropski podaci bilježe hiljade smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama zbog nekorištenja pojasa.
Jedna od najiritatnijih navika je vožnja bez upotrebe pokazivača smjera. Ta praksa je postala prečesta na našim cestama. Skretanje, prestrojavanje, preticanje, kružni tokovi, pa čak i vožnja na većim parkinzima zahtijeva upotrebu žmigavca. To je jedno od osnovnih pravila u saobraćaju koje pojedinci prečesto zanemaruju.
Kako se manipuliše antičkom historijom u modernom nacionalizmu: Svjetski, regionalni i domaći primjeri
